dan hrvatske 2017
Renomirani predstavnici hrvatskog i austrijskog / štajerskog gospodarstva i znanstvenih te državnih institucija sudjelovali su na ovogodišnjem Danu Hrvatske 25. listopada u Grazu-Raabi.
Glavna tema skupa je bila jače povezivanje gospodarstva i znanosti, a u cilju većeg rasta i razvoja tj. postizanja jošveće stope rasta od predvidjenih 3 % u Hrvatskoj, te razmjena iskustava na bilateralnim projektima suradnje gospodarstva i primjenjene znanosti. Ovaj gospodarski skup se održao u kongresnoj sali Raiffeisen-Landesbanke Steiermark, u kojoj je sjedište organizatora – Hrvatsko-austrijske trgovinske komore (KÖHK)
Predsjednik KÖHK Martin Schaller izrazio je u svom izlaganju optimizam - da je za očekivati rast hrvatskog BDP-a i preko 3 % (kao i u Austriji)- s obzirom na porast hrvatskog izvoza i na dobre turističke rezultate te rast tuzemne potrošnje uopce. Hrvatska trgovinska bilanca s Austrijom je primjerice u prvih sest mjeseci ove godine porasla za 9,3 %, a Austrija je drugi po veličini investitor u Hrvatskoj (iza Nizozemske) sa gotovo 3,8 milijardi eura koje su investirane od 1993. do kraja lipnja ove godine.
Schaller: „Pozitivna kretanja konjunkture daju nam razloge za optimizam, no moramo nastojati postići održivi gospodarski rast. Hrvatsko-austrijska trgovinska komora se kontinuirano trudi da pruž dobar primjer za bilateralnu gospodarsku suradnju u interesu obiju zemalja.“
Državni tajnik u hrvatskom ministarstvu gospodarstva Mario Antonić je istakao da je za rast gospodarstva u Hrvatskoj od 3 % u 2016. godini u velikoj mjeri zaslužan segmant malis i srednjih poduzeća, te da inovacije i digitalizacija u industriji predstavljaju ključni čimbenik konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Da bi postigla jačanje konkruetntnusti industrijskog sektora, hrvatska vlada je izradila strateške dokumente kojima je definirala poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovecije. Konkretne mjere se odnose na poreznu reformu – primjerice porezne olakšcie za investiranje u razvojne/istrazivačke projekte, ali i na proces odlučivanja kod raspisanih matječaja za projekte – odlučivat će se prema kvaliteti, a ne prema tome koja ponuda je najjeftinija. Hrvatska je po korištenju EU-fondova za inveticijske projekte na 11. mjestu u Europskoj uniji.
Dr. Tome Antičić, državni tajnik u hrvatskom ministarstvu znanosti i obrazovanja, istakao je da ministarsto radi na otvaranju centara izvrsnosti (vrijednost projekta od 50 milijuna eura). Kao dobar primjer u povezivanju znanstveno – istrazivackog rada s gospodarstvom spomenuo je renomirani instirut „Rudjer Bošković“.
Da je suradnja sa znanošću i istražvanjem ključni čimbenik uspjeha AVL-a, pokazuje povijest i razvoj ove renomirane tvrtke u Austriji, a tako i tvrtke-kćerke u Hrvatskoj – rekao je dr. Gotthard Rainer, Vice President od AVL List GmbH u Grazu.
Prof. Dr. Wolfgang Pribyl, ravnatelj istraživačke tvrke Joanneum Research (JR) iz Graza govorio je o iskustvima na području primjenjenih znanosti, budući da se JR bavi istražvačkim projektima po izravnom nalogu gospodarstva – tvrki iz razlicitih gospodarskih sektora.
Na kraju se gospodarski predstavila Virovitičko-podravska županija u sklopu prezentacije župana Igora Androvića (v. document za downlad) i prezentacije tamosnjeg Panonskog drvnog centra kompetencije. koji je prvi i trenutno jedini centar kompetencija uopć u Hrvatskoj.
